GG frajer

Dražen Zeljković (35)

“Svi vole dobru, lijepo zapakiranu priču”

Iako je bio dovoljno hrabar da prati svoju strast prema slatkome, Dražen Zeljković govori nam o najvećim strahovima i manjku samopouzdanja

Tekst: Nikolina Krznar

Foto: Sara B. Moritz

Nakon 10 godina “sjedilačkog načina života”, odnosno rada u produkciji na vizualnim efektima i animacijama za film i televiziju, Dražen Zeljković napravio je potpuni zaokret i trenutačno svo svoje vrijeme provodi u – kuhinji. Za njegove jedinstvene čokoladne bombone sigurno ste već čuli – radi se o okusom i prizorom divnim slasticama poznatim pod imenom Chozen.

“Radio sam na brojnim domaćim i stranim produkcijama, od kojih se neke prikazuju i na Netflixu, ali prije godinu dana sam donio možda i najveću odluku u životu, što se posla tiče, i odlučio se u potpunosti posvetiti čokolatijerstvu. Nakon brojnih edukacija i mnogo eksperimentiranja s čokoladom odlučio sam pokrenuti mali brend koji je preokrenuo moj svijet. Ime mu je Chozen i upravo to i označava – čokoladni zen”, govori nam Dražen odmah na početku razgovora i priznaje da je oduvijek, što je vjerojatno naslijedio od oca, bio pravi sladokusac.

“Slatkiši su uvijek bili u mom fokusu, iako ih nikada nisam promatrao na način na koji ih promatram danas. Kada sam počeo zarađivati, prvo na što bih trošio bile su čokolade i keksi koje još nisam probao.” Nakon što se dugo u pozadini “sve kuhalo”, prije sedam mjeseci Chozen je napokon ugledao svjetlo dana i doživio pravi uspjeh.

“Cijeli proces i edukacija prije pokretanja brenda trajali su oko dvije godine: od testiranja okusa, dizajna bombona pa do izrade cijelog brendinga. Mislim da je to bilo ključno jer su ljudi odmah prepoznali kako se, iako je riječ o malom brendu, jako pazi na detalje u svakom smislu. Brending je uvelike zaslužan za uspjeh jer svi vole dobru, lijepo zapakiranu priču, a ako je još k tome i ukusna – imate cijeli paket”, govori nam Dražen i dodaje kako mu ideja ne nedostaje, ali mu je moto “polako, ali sigurno” pa tako nigdje ne žuri s novitetima.

“Dobro je povremeno suočiti se sa strahovima i manjkom samopouzdanja.”

Borite li se ikad s manjkom samopouzdanja i, ako da, kako to rješavate?

Naravno, vjerujem da svatko u nekoj mjeri ima problema sa samopouzdanjem, a isto tako i svoje načine kako ih riješiti. Inače sam jako “zen” osoba, no manjak samopouzdanja se kod mene manifestira kao napad straha, straha od “padanja”, ali uspijevam ostati bistre glave i krenuti dalje. Najčešće tu pomaže razgovor s meni najbližim osobama, ponekad i razgovor sa samim sobom pa i prespavana noć. Kakav god “fail” doživio, uvijek se vratim na ispravan put i način razmišljanja. U konačnici, dobro je povremeno suočiti se sa strahovima i manjkom samopouzdanja – čovjek nešto nauči o sebi.

Koje su odlike modernog muškarca?

Jedna od karakteristika koju bi muškarac trebao imati je smirenost. U današnje vrijeme brzog života i stresa, lako nam se dogodi da izgubimo kompas i to utječe na osobu isto kao i na njegovu okolinu. Treba biti snalažljiv u svakom smislu riječi, snalažljivo se izvući iz stresnih situacija, biti snalažljiv generalno u životu. Otvorenost i velikodušnost također su osobine koje bi trebao zadovoljiti, a na popis stavljam i dobrotu i spremnost pomoći drugima.

Što je za vas uspjeh?

Bez obzira na to što sam, mogu reći, imao vrlo uspješnu karijeru u video postprodukciji, svejedno ne mogu sasvim definirati uspjeh, ali mogao bih reći da je uspjeh pronaći nešto u čemu se može maksimalno uživati, bilo da se radi o poslu, vezi, prijateljstvu i slično. Svatko si sam gradi sreću i uspjeh, ali bezbroj faktora mora biti zadovoljeno.

Kako usklađujete privatni i poslovni život?

To mi je oduvijek bilo teško jer sam tip osobe koja se voli maksimalno posvetiti jednoj stvari. Ako imam bezbroj ideja vezanih uz posao, teško ću se uskladiti i zadovoljiti i privatnu i poslovnu stranu života. Ipak, s vremenom sam shvatio i naučio kako balansirati između oba svijeta. Posao će uvijek moći pričekati ukoliko osjećam da privatni život pati. Znao sam zaglibiti i zaboraviti na jednu od tih stavki, ali nakon par teških trenutaka, shvatiš da nitko ne čeka zauvijek.

Koja su nepisana pravila muškog prijateljstva?

Iz mog iskustva, barem u mom društvu, obično na muškim druženjima nema pretjerano ozbiljnih razgovora (osim u izvanrednim situacijama); kao da se svi ponovno pretvorimo u 12 – godišnjake, sa super glupim forama. Vjerujem da nam je svima to ispušni ventil od svih stresnih situacija koje su se eventualno nakupile u međuvremenu. Zato, kao prvo nepisano pravilo, na popis stavljam totalnu neozbiljnost.

Koji je vaš najveći strah?

Strahove dijelim na proste i proširene. Prosti su strah od visine, koji sam tek prije par godina otkrio da imam, dok prošireni obuhvaćaju elementarne nepogode od kojih se ne možemo zaštititi, niti se na njih pripremiti. Ne strahujem pretjerano, vjerujem da iz toga i dolazi moja smirenost.

Čemu vam je teško odoljeti?

Na ovo je teško odgovoriti. Svakako dobroj slastici! S obzirom na to da dolazim iz vizualnog svijeta, teško odolijevam lijepim, a s tim povezano, i skupim stvarima. Ipak, uspijevam se kontrolirati i ne pretjerujem, već si s vremena na vrijeme s guštom priuštim nešto što mi zapne za oko.

Najveća promjena u životu?

To bi svakako bio izlazak iz sigurne zone filma i sigurnog posla u nešto sasvim nepoznato. U mom slučaju je jednostavno strast prevladala, vodila me putu na kojem sam sada. Upravo zato mi mnogi kažu da su inspirirani mojim potezom, jer to nije nešto na što bi se svatko odvažio.

Bez čega ne biste mogli živjeti?

Nisam o tome pretjerano razmišljao, uvijek se nastojim prilagoditi situaciji, ali s obzirom na to da ću uskoro postati otac, vjerujem da će to malo čudo biti prvo na popisu.