Što nam donosi sutra?

Ima nešto u ovom vremenu što nas tjera da na sam spomen riječi “glam” zadrhtimo kao da nas je uhvatila neka grešna misao, kao da smo počinili zlodjelo koje trebamo skrivati. Ima u tom “glamu” mnogo učitane obijesti, čini se, one koju smo odbacili začuđujuće lako, čim smo se suočili, mnogi od nas po prvi put u životu, sa stvarnim, ogromnim životnim problemom. Nije odmoglo ni to što je taj problem zajednički. Nikome koga poznajem ne nedostaju putovanja prvom klasom (a znam ljude koji su tako redovito putovali). Nikome ne nedostaju čak ni putovanja per se, ne nedostaju im avioni. Ne nedostaje im Pariz, iako se sjećam, kao danas (logično, jer je to bilo još ovu jesen) koliko je čaroban Jardin des Tuileries bio, ne nedostaje im ni skupa manikura (doista ne, kunem vam se), ne nedostaju im valovi u kosi, ne nedostaje im ideja haljine iz izloga, ni macaroni, ni tropski pijesak. Nedostaje nam sloboda. I mislim da će upravo sloboda kretanja, sloboda izbora, sloboda misli biti novi “glam”, kad se riječ jednom oslobodi grešnosti, a oslobodit će se kad konačno udahnemo, kad nam netko kaže da smijemo van na ulicu, kad, kao da smo svi zajedno preboljeli tešku bolest atmosfere straha,

• 

• 

izađemo među ljude, isprva drhtavo, nesigurno, slabo, treperavim očima od preblještavog sunca; ali kad jednom udahnemo taj zrak i nečiji smijeh bez panike, kad posve slučajno dodirnemo nečiju jaknu ili nedajbože kožu u prolazu i ne pomislimo iste sekunde gdjemijedezinficijens, tada će glam postati sve ono što smo do samo maloprije (iako se čini kao da je

Jesmo li doživjeli reset okrutniji od bilo kojeg koji smo zamišljali? Svjedočimo li trenutku koji je zauvijek promijenio svijet?

prošli život) smatrali defaultom koji nam nije bio dovoljan. Glam će postati zagrljaj, a grlit ćemo se, oh, grlit ćemo se, seks s osobom koja nam se sviđa, ali je nismo mogli susresti mjesecima, glam će postati vjenčanje koje više neće morati biti najveće, najraskošnije, najšarenije, na najIN mjestu, s najskupljim cvjetnim aranžmanima. Glam će biti

• 

• 

ljubav, glam će biti krstitke s deset ljudi u crkvi, glam će biti trenutak sunca koje proviruje kroz orgulje, glam će biti sve ono što nam sada ludo nedostaje ne zato što je skupo, nedostižno i izreklamirano na društvenim mrežama, već zato što je esencija života. Glam je gramofonska ploča u nedjeljno jutro i ples s čovjekom kojeg voliš ili djetetom koje se tek probudilo bez straha od toga koliki će broj novozaraženih biti objavljen u 14 sati. Glam će biti držanje za ruku, dodir kože, oh, dodir kože, glam će biti miris druge osobe koji nas neće prepasti već zamađijati, glam će biti ono rumenilo od sunca nakon dugog popodneva u šetnji. Glam će biti zajednički smijeh bez brojanja nevidljivih klica. Glam će biti čaša vina uz more. Glam će biti recital poezije za deset osoba. Hoće li industrije koje smo slijedili, štovali, poznavali i voljeli patiti? Jesmo li doživjeli reset okrutniji od bilo kojeg koji smo zamišljali? Svjedočimo li trenutku koji je zauvijek promijenio svijet? Hoćemo li umjetnost uskoro doživjeti na velikim koncertima, hoćemo li se usuditi udisati kazališni zrak već na nekoj premijeri u rujnu? Odgovora na ta pitanja se bojim, ali kako god da se svijet dekonstruira i rekonstruira, glam će biti – drugi ljudi. Njihovi dodiri, prisutnost, blizina, mišljenje, glas, miris. Glam će biti i način na koji se nosimo s promjenama koje slijede, koje su nužne, koje se već događaju, ali koje su i okrutne. Elegancija u transformaciji, u nedostatku ekonomske moći, velikodušnost u solidarnosti, spoznaja što je privilegija i kako se izražavati o istoj, sve to će postati glam. Čista kosa, netom oprana, kao u srednjoj školi, ukradeni dodir, melem za usne, razglednica iz prekooceanskih krajeva, putopisi, bakin nakit. I osjećaj da smo ipak živi, slobodni, zahvalni na novom danu. Glam, to su drugi.

Promjene se već neko vrijeme osjećaju u zraku, a pandemija koronavirusa dodatno ih je potencirala. Ono što je sigurno, svijet modne industrije više nikada neće biti isti, no za sada se sve svodi na predviđanja analitičara. Pravi izazovi tek dolaze, oporavak bi mogao trajati od 12 do 18 mjeseci, a do tada se svi pitaju kako će izgledati „nova normalnost” kada je u pitanju moda.

U ovoj situaciji prilagodba se traži od svih – modnih brendova, distributera, maloprodajnih kanala, dizajnera do samih kupaca. Inovativnost i kreativnost od velike su važnosti, kao i nova digitalna rješenja i već neko vrijeme aktualna tema ekološke održivosti koja će se za nečiji opstanak pokazati i presudnom. O aktualnim događanjima i novim oblicima poslovanja razgovarali smo s predsjednicom uprave brenda Jimmy Choo Tanyom Golešić, vlasnicom Garderoba Concept Storea Anom Ivančić, modnim stručnjakom Petrom Trbovićem i dizajnericom Ksenijom Vrbanić.

Vrijeme prilagodbe

Loši prodajni rezultati samo su mali dio puno šireg spektra problema koje je uzrokovao ovaj zastoj, smatra Petar Trbović.

„Fragilnost čitavog sustava koji je do sad funkcionirao po doduše

uigranim, ali bez sumnje zastarjelim pravilima i rasporedu sada se pokazuje u punom svjetlu. Ova sezona će biti loša i čini se da je neće uspjeti spasiti ni kinesko tržište koje se već oporavlja. Zapadna tržišta tek se pripremaju za izlazak iz karantene i ponovno otvaranje, ali bojim se da će ekonomska kriza biti neizbježna”, govori nam i dodaje da veća opasnost leži u otkazivanju jesenskih tjedana mode, što je već sada izgledno. Postavlja pitanje – je li industrija spremna u ovako kratkom roku sve preseliti online, jer izostanak prikazivanja kolekcija za sobom vuče čitav sustav narudžbi, proizvodnje, distribucije i svega što nam dolazi u 2021. godini.

Ova situacija ukazuje da su gramzljivi apetiti industrije i trke za zaradom otišli predaleko

No, čini se da je prelazak na digitalno siguran. Naime, British Fashion Council londonski Tjedan mode planira preseliti na online platformu i to već u lipnju ove godine. Ženski i muški tjedni mode spajaju se na jednu platformu, rodno neutralnu i donosit će intervjue, podcaste, webinare, dnevnike dizajnera i virtualne šetnje showroomima, na čemu se iz BFC-a nadaju graditi budućnost.

Dizajnerica i vlasnica modne kuće Xenia Design, Ksenija Vrbanić već se priprema za prezentaciju nove kolekcije pomoću digitalnih alata.

„Prvo što smo napravili je analiza potrebnih promjena i promišljanje izvan okvira. Od XD tima svakodnevno izlaze nove ideje za različite segmente djelovanja. Najveći pritisak je na ekipi koja radi na online prodaji i digitalnom marketingu”, komentira poznata dizajnerica i nadodaje da će u ovoj situaciji svaki brend uvidjeti potrebu za nekom promjenom. Osobno to doživljava kao pozitivno čišćenje i šansu za napredak. U kratkom roku prebacili su se na virtualnu komunikaciju sa svim internacionalnim partnerima, a tako je nastala i nova kolekcija XDhomework koja pruža mogućnost za brzom transformacijom kućnog outfita u poslovni te osvježena capsule kolekcija MicaKataPepa s novim porukama koje naglašavaju održavanje razmaka i distancu.

I dok od velikih modnih igrača ova situacija traži prilagodbu za opstanak, mali poduzetnici jednostavno nemaju sredstava pomoću kojih bi mogli preživjeti ovakvu krizu, najveću od Drugog svjetskog rata, pa su prvi na udaru kojima prijeti propast. Slamku spasa vide u solidarnosti koju će kupci razviti prema malim poduzetnicima, no pitanje je hoće li to biti dovoljno i hoće li se ona zadržati i nakon što se situacija stabilizira?

Trenutno stanje komentirala je i vlasnica Garderoba Concept Storea, Ana Ivančić koja smatra da će se najveće promjene dogoditi u segmentu brze i luksuzne mode.

„Ako modni svijet dijelimo u tri glavna razreda: brzu modu, srednji tzv. “affordable luxury” segment, te visoku luksuznu modu, za pretpostaviti je da će se upravo najniži i najviši segment najviše mijenjati. Brza moda je procvala na hiperkonzumerizmu u kojem se gomilaju nove stvari po povoljnim cijenama i odijevaju svega nekoliko puta, nakon čega se bacaju i kupuju druge. Segment luksuznih modnih brendova zadnjih je desetak godina svoj brzi rast mogao zahvaliti upravo potrošačima iz Kine uz već tradicionalne kupce s Dalekog istoka. Istraživanja već danas pokazuju da se potrošačka klima u tim zemljama zbog korona krize promijenila”, kaže Ivančić. Ipak, oni naviknuti na luksuzne brendove neće ih u potpunosti odbaciti, već će posegnuti za minimalističkim artiklima u koje se isplati uložiti i na tome će luksuzni brendovi graditi svoj profit.

Brza moda je procvala na hiperkonzumerizmu u kojem se gomilaju nove stvari po povoljnim cijenama, odijevaju nekoliko puta pa se bacaju i kupuju druge

Tanya Golešić, predsjednica uprave kuće Jimmy Choo mišljenja je da za luksuzne kuće, fokusirane na kvalitetu i iskustvo koje pružaju kupcima, ključ za opstanak leži u poboljšanju takvog iskustva kupovine.

„Fokus na klijentima i online trgovine važniji su nego ikad. Ključna je ispravna komunikacija s kupcima, osobito u vrijeme kada ne mogu ići u fizičke trgovine. Moramo učiti iz prošlosti i nuditi specijalizirane i prilagođene usluge, koje se odnose i na shopping iz kuće – točnije, donijeti k njima trgovinu”, kazala nam je Tanya, a s tim u vidu radi i Jimmy Choo.

Modna održivost u fokusu

Sve to za sobom povlači temu održivosti koja je u fokusu već nekoliko godina, a sada je dodatno naglašena. „Održivost u domeni zaštite okoliša, ali i odgovornog poslovanja u smislu etične poslovne prakse, poštivanja dobrih gospodarskih običaja. Uz kvalitetu i dizajn, upravo to će biti dodatni kriterij u odlučivanju o kupnji, što će utjecati na opstanak brojnih brendova i trgovaca.”, smatra Ana Ivančić.

Ekstremni konzumerizam, neodgovorno poslovanje, masivna proizvodnja trendovskih komada i naša glad za tim istim komadima morali su doći svom kraju

Način prezentacije zato će se promijeniti, pre-kolekcije, cruise ili capsule kolekcije vjerojatno su doživjele svoj kraj, a vraćamo se osnovama i – kreativnosti.

„Za pretpostaviti je da će većina brendova koja je iz godine u godinu uz one glavne, sve više povećavala svoje međukolekcije, sada oprezno svoje kreativne snage usmjeravati na dvije osnovne kolekcije jesen/zima i proljeće/ljeto koje će se sastojati od nekoliko isporuka. Mislim da je to dobro i da će glavne kolekcije mnogih brendova tako dobiti na kreativnom izričaju”, smatra vlasnica Garderobe. Da će kreativnost biti važna, smatra i Golešić i dodaje da se moramo zapitati – koliko mode nam je zaista potrebno? Trebamo li svaki mjesec isporučivati kolekcije? „Mislim da ćemo u budućnosti svakako biti više fokusirani i kreativni”, smatra.

Ova situacija ukazuje da su gramzljivi apetiti industrije i trke za zaradom otišli predaleko, a velika količina kolekcija kroz godinu nije više imala smisla, priča nam Petar Trbović. Sve ukazuje na smanjenje proizvodnje i nove pravce u poslovanju, a osobito će porasti potražnja za ekološki održivom odjećom.

„Sustainability je mantra koja će onima koji već rade u tom smjeru omogućiti bolju poziciju kod krajnjih kupaca. Postalo je važno da kupci vide tko radi vašu odjeću, gdje i u kakvim uvjetima rade zaposlenici. Kako se odnosimo jedni prema drugima postalo je bitno i u budućnosti ćemo sigurno biti svi bolji jedni prema drugima”, smatra Ksenija Vrbanić.

Nove navike potrošača

Remeni se stežu, pazi se na troškove, a 75 posto potrošača smatra, ako razdoblje izolacije potraje dulje od dva mjeseca, da će se ona negativno odraziti na njihove financije. Kupci u ovom slučaju imaju veliki utjecaj na nadolazeće promjene, jer su gotovo preko noći promijenili svoje navike shoppingiranja. Pandemija koronavirusa dolazi kao poziv za buđenje koji nam je svima bio potreban, shvatili smo da moramo usporiti. Ekstremni konzumerizam, neodgovorni načini poslovanja, masivna proizvodnja trendovskih komada koji nakon nekoliko mjeseci više nisu aktualni i naša glad za tim istim komadima morala je doći svom kraju. Vođeni osjetljivim na ekologiju Z-generacijom i milenijalcima, potrošači su počeli promišljati o odjeći, okretati se minimalizmu i kvalitetnim komadima koji će služiti bez obzira na aktualne trendove. Iz ove krize kao pobjednici izaći će brendovi koji se zasnivaju na vlastitom dizajnu, vlastitom DNA, visokoj kvaliteti i ne robuju trendovima, mišljenje je vlasnice Garderobe.

„Svakako ulazimo u eru antikonzumerizma, što je bilo vidljivo i prije pojave Covid-19 pandemije, a sada će samo biti još višestruko potencirano. Mislim da je to samo dobro i dugoročno jedino održivo, jer priroda nas je očito odlučila upozoriti na izuzetno drastičan način. Kako je istovremeno upravo zagađujuća tekstilna industrija mnogima priskrbila ogromna bogatstva, teško je bilo za očekivati da bi se bez neke velike globalne prirodne katastrofe išta moglo promijeniti. Sada svakako imamo šansu.”, govori nam Ana Ivančić, imajući na umu spomenutu modnu održivost.

Ipak, Trbović vidi potencijalni problem koji se skriva u prirodi čovjeka: “S naše strane kao potrošača, nadam se da će i ljudi imati vremena preispitati neumjerenost i konzumerizam u koji smo zaglibili i da ideja održivosti neće izblijediti. Najavljuje se veliki preokret u načinu razmišljanja kupaca, ali povijest je pokazala da ljudi u vremenima izvanrednog stanja preslaguju prioritete, no čim nastupi ekonomski oporavak vraćaju se starim navikama pa sam skeptičan da bi se isto moglo dogoditi i ovaj put”, kaže.

Ispravne strategije poslovanja

„Cjenovno prihvatljiviji brendovi morat će pronaći strategiju kako proizvoditi manje, ali kvalitetnije i sličnije onim luksuznima koji cijenu opravdavaju kvalitetom i načinom izrade. Ne mogu nastaviti s masovnom proizvodnjom, osobito ne nakon ove pandemije. Važnu lekciju smo naučili ne samo vezano za konzumerizam već i za okoliš, a kako ćemo reagirati nakon toga je ključ našeg uspjeha” komentira Tanya Golešić.

Nitko iz ovoga neće moći izaći nepromijenjen i to je dobro za sve

I dok su brendovi brze mode počeli s akcijama i rasprodajama kako bi zadržali kupce, luksuzne kuće oprezne su na tom području kako ne bi izgubile vrijednost i status. Nakon što rasprodaje prođu, a cijene skoče, kako ponovno uspostaviti povjerenje s kupcima i opravdati vrijednost odjeće? Recikliranje starih kolekcija, cirkularni modeli poslovanja i upcycle procesi jedno su od rješenja, poput poslovnog poteza Garderobe.

„Prije godinu dana smo se odlučili na širenje Garderoba Concept Storea u Rovinju, za koju smo krajem prošle turističke sezone odlučili da ćemo je koncipirati kao Garderoba Archive – trgovinu u kojoj prodajemo prošle kolekcije naših brendova po znatno

sniženim cijenama. Na taj smo način otvorili još jedan ‘izlog’ i za sada se i to pokazalo kao dobar korak.”

Nepredvidiva digitalna budućnost

„Dok ne otkrijemo nove načine rada i postavimo ciljeve za budućnost, zapravo nemamo što raditi”, komentirao je njujorški dizajner Marc Jacobs i zaključio da predstavljanje i stvaranje nove odjeće više nikada neće biti isto. Brojni dizajneri smatraju da kreativnost ništa ne može zaustaviti, pa su se u vremenu izolacije okrenuli interaktivnim sadržajima i novim načinima komunikacije s klijentima. Online platforme, web shopovi koji nude personalizirano iskustvo, puštaju kupca virtualnim putem u garderobu, atelje dizajnera ili mu omogućuju šetnju dućanom, a možda daju i mjesto u digitalnom redu na predstavljanju nove kolekcije, su budućnost industrije, no takve promjene tek trebaju doći.

Razgovara se i o budućnosti tjedana mode, o čijem se postojanju već neko vrijeme raspravlja. Na početku teksta spomenuti transfer u nove online forme Trbović vidi kao jednu od najvećih prekretnica za modu do sada.

„Ono u što polažem veliku sumnju jest da je sada pravi trenutak za taj zaokret. Morate znati da se modna industrija temelji na našim strastima, žudnjama, slabostima, potrebom za isticanjem, samoekspresijom i vizualnom komunikacijom s okolinom – jednom riječju: emocijama! Tehnologija je napredovala, no je li u ovom trenutku to dovoljno da nam i u virtualnom svijetu dovoljno zaokupi emocije, nisam baš siguran”, smatra Trbović, a tek nam ostaje za vidjeti kako će digitalni Tjedan mode u Londonu zaista izgledati i hoće li se za njim voditi i ostali gradovi.

U svakom slučaju, pravo je vrijeme za brendove da nadograde svoje ime i predstave se u novom svjetlu, ponude nove mogućnosti, poboljšaju komunikaciju s potrošačima i pruže im novo iskustvo shoppinga. Digitalne platforme vjerojatno će zamijeniti važnost fizičkih trgovina, a online interakcija je nešto na čemu će temeljiti svoj budući rast. Vrijeme je i za ujedinjenje i solidarnost jer pandemiju nitko neće preživjeti sam.

„Oni koji u ovim teškim trenucima nemaju razumijevanja za činjenicu da su se svi u lancu, od brendova, do tvornica, trgovina i u konačnici i kupaca našli u situaciji bez presedana, te da svatko treba na sebe preuzeti dio tereta, teško da će po prestanku krize imati s kim raditi. Nitko iz ovoga neće moći izaći nepromijenjen i mislim da je to dobro za sve”, govori nam Ana Ivančić. Svi moraju pronaći načina kako se udružiti – kako bi mogli preživjeti, a zatim i oblikovati novo lice modne industrije u postkorona svijetu, nadamo se bolje nego ovo koje ostavljamo u eri iza nas.

Prioriteti su se promijenili i u beauty industriji, kako kod kupaca, tako i kod proizvođača. Dekorativna kozmetika ostala je po strani, a industrija se posvetila dezinfekcijskim sredstvima i kremama za ruke koje sada proizvode i oni kojima to nije bio primaran proizvod. Postupci koje su brendovi napravili u vrijeme krize odredit će njihovo poslovanje i utjecati na vjernost kupaca nakon što se prašina slegne.

„Prioriteti proizvodnje, ali i potražnje su se promijenili gotovo unutar 24 sata. Primjerice, sirovine i ambalaža koje nabavljamo od naših renomiranih europskih partnera, ostale su zaključane u tvornicama. Kupac se pak usredotočio na nužne, osnovne higijenske proizvode, naravno s naglaskom na sapune i sredstva za dezinfekciju ruku i kućanstva.”, komentira nam Tea Matoš, članica uprave tvrtke Magdis. Oni su brzo doskočili problemu i kupcima ponudili nove Biobaza glicerinske sapune, paletu Asepsoleta, Clinic i Biobaza Home dezinfekcijske tekućine i vlažne maramice. Reakcija brenda i zadržavanje povjerenja kupca ovih su dana od ključne važnosti za uspjeh nakon pandemije.

Moguće je da dođe do „Lipstick efekta”, fenomena koji se javlja u kriznim vremenima kada potrošači traže male luksuzne proizvode koji će ih usrećiti

„Kupac mora biti apsolutno siguran u kvalitetu proizvoda kojeg kupuje. S jedne strane kompanije u ovoj pandemiji moraju ponuditi društveno odgovorno poslovanje – i prema okolišu i prema kupcima te biti svjesni da je iskrenost najjači marketinški alat kojim će se raspolagati. S druge pak strane, kupac mijenja svoje beauty prioritete, ali i dalje ostaje apsolutno vjeran brendu koji zadovoljava njegove potrebe. Svojim povjerenjem nagradit će brendove koji ulažu u kvalitetu, odgovorno poslovanje i iskrenu komunikaciju”, govori nam.

Osim na komunikaciju i aktivnosti brenda, kupci sada obraćaju pažnju i na odnos tvrtke prema zaposlenicima, jer sada se otkriva etičnost. Putem društvenih mreža influencer Jeffree Star i vlasnik istoimenog brenda upozorio je da oni koji radnike ostavljaju bez plaća na kraju pandemije neće imati lojalne radnike, ali niti vjernu bazu kupaca. Njegov brend, kao i luksuzne kuće poput Givenchyja, pozitivan su primjer, no ima i onih koji nesmotrenim odlukama dovode poslovanje u još veću krizu.

Ipak, najviše bodova skupili su oni koji su u kratkom roku prenamijenili svoje tvornice i krenuli s proizvodnjom

dezinfekcijskim gelova kojih je nedostajalo na tržištu. Sredinom ožujka, kako je buktala epidemija koronavirusa, francuski koncern LVMH umjesto parfema pokrenuo je proizvodnju gelova koje su donirali francuskim bolnicama, a taj pozitivan potez slijedili su i ostali giganti poput L’Oreala, L’Occitanea, a pozitivnih primjera ima i na našem tržištu, od Labuda, Saponije, Afroditinih gelova za dezinfekciju i spomenutih Magdis proizvoda.

Osim dezinfekcijskih gelova, kod kupaca trenutačno „prolaze” kreme za ruke, proizvodi za njegu, šamponi i sapuni, a pate brendovi fokusirani na make-up te luksuzni brendovi čiji su se skupocjeni proizvodi uglavnom kupovali na temelju testera u trgovinama koje su sada zatvorile vrata. I to je glavni problem kod kozmetike, jer isprobavanje proizvoda na vlastitoj koži teško se može zamijeniti virtualnim iskustvom. Pandemija je tu ozbiljno ugrozila kozmetičke brendove, a na udaru su osobito mali poduzetnici. No, kako nam kozmetički proizvodi i make-up mogu podignuti raspoloženje i poslužiti kao sitnica

koja će nam uljepšati svakodnevicu u izolaciji, moguće je da dođe do takozvanog „Lipstick efekta”, fenomena koji se javlja u kriznim vremenima kada potrošači ne mogu kupovati na veliko, već traže male luksuzne proizvode koji će ih usrećiti. Ipak, svi sele na digitalne platforme kako bi barem ostali prisutni na tržištu, u vidu online savjetovanja i live razgovora preko društvenih mreža, kako bi kupcima pokazali da i dalje postoje.

“Digitalne platforme su trenutno najdostupniji medij, njihov utjecaj na kreiranje trendova je neosporan pa je izuzetno važna prisutnost na njima, brza razmjena informacija, stvaranje neophodnog povjerenja i održive komunikacije s kupcem. Integracija digitalnih medija sa svrhom pružanja najkvalitetnije informacije ili usluge kupcu, u ovom trenu je neophodno ulaganje svih ozbiljnih kompanija. Jer ako se kupac sada osjeća siguran uz vas, teško će zaboraviti to iskustvo u nekom budućem, ‘mirnodopskom’ okruženju.”, komentira nam Tea Matoš.

Kiehl’s je pokrenuo virtualne konzultacije s kupcima, neki su se prebacili na platforme poput IGTV-a, ostvarivanje suradnji je nužno, a za velike igrače tehnologija je i prije pojave koronavirusa bila u igri. L’Oreal je primjerice nedavno predstavio ModiFace pomoću kojeg su korisnici virtualno isprobavali make-up. U jeku pandemije, oni koji za to imaju sredstva prigrlit će tehnologiju kao opciju u koju se sada itekako isplati ulagati.

Oni slabiji oslanjaju se na povjerenje kupaca. Popularni američki brend Glossier koji od početka postojanja ima jaču digitalnu zajednicu od one u fizičkim trgovinama jedan je od prvih koji je zatvorio vrata dućana (dok je primjerice Sephora to učinila tek nakon pritiska javnosti). Osim angažiranosti na društvenim mrežama, počeli su s proizvodnjom krema za ruke, koja do sada nije bila dio njihove ponude, a prije puštanja istih u prodaju donirali su ih zdravstvenim radnicima, u znak zahvale onima na prvoj crti obrane od koronavirusa. Od donacija sličnih ovima, do proizvodnje i doniranja krema za ruke i dezinfekcijskih gelova, brendovi koji su pravovremeno reagirali i udružili snage, kasnije će biti nagrađeni vjernim kupcima koji će se polako vraćati starim navikama kupovine proizvoda koji im sada nisu od velike važnosti.

Tea ovu situaciju vidi i kao vrijeme za racionalizaciju. Pod time smatra da će kupac odgovornije trošiti svoj budžet, ali i da će radije birati proizvode koji su eko-friendly, koji doprinose razvoju lokalnog gospodarstva, koji sadrže odgovorne sastojke, čije je djelovanje transparentno i koji se komuniciraju iskreno, bez puno marketinškog šušura. “Smatram da ćemo doživjeti jedan brzi, globalni beauty ‘reset’ – vraćanje na osnovne postavke.”